Pronalaženje riječi
Što reći i kako to reći
Dokazano je da razgovor s trudničkim trbuhom u trećem tromjesečju trudnoće ima smirujući učinak na bebu, ali nevjerojatno novo istraživanje također pokazuje da se nerođene bebe mogu sjetiti onoga što čuju i da se mogu smiriti ponavljanjem pjesmica.
Uzorci riječi
Istraživanja su pokazala da slušanje Vašeg glasa u maternici opušta bebu i snižava njen broj otkucaja srca, polažući temelje za povezivanje i rani razvoj jezika. Začudo, znanstvenici su otkrili i to da nerođene bebe pozitivno reagiraju na obrasce riječi, poput dječjih pjesmica za koje se mogu sjetiti da su ih čule prije.
Nevjerojatno novo istraživanje pokazuje da se nerođene bebe mogu sjetiti onoga što čuju, čime se postavljaju temelji za razvoj jezika.
Naučiti slušati
Sluh se tijekom trudnoće razvija određenim redoslijedom. Pužnice (odgovorne za prevođenje zvučnih valova) su dobro razvijene do 15. tjedna trudnoće i potpuno funkcionalne do 20. tjedna, ali nisu povezane s mozgom do oko 24. 30. tjedna1. Dakle, iako zvuk ide u uši, bebin ga mozak ‘čuje’ tek u trećem tromjesečju. U međuvremenu beba već uči o životu unutar maternice kroz miris, dodir i pokret. Razgovarajući sa svojom bebom u utrobi možete joj pomoći da uči i o vanjskom svijetu.
Vaš je glas ono što će Vaša beba voljeti najviše i on će je nastaviti tješiti dugo nakon rođenja.
Vjerojatno prvo što će Vaša beba čuti su unutarnji zvukovi
rada Vašeg tijela: otkucaji srca, disanje i klokotanje Vaše probave2. Ali, najvažniji zvuk će joj biti Vaš glas za koji se smatra da je najintenzivniji zvuk koji može čuti u maternici3. Zatim,
ako su zvukovi dovoljno glasni ili dovoljno blizu, beba također može čuti što se događa oko Vas, reagirajući na glazbu i iznenadne zvukove, upoznavajući glasove ostalih članova obitelji. Ipak, Vaš će glas voljeti najviše i on će je nastaviti tješiti dugo nakon rođenja.
“Možete stvoriti prva sjećanja svoje bebe.”
Uspomene prije rođenja
Mjerenjem otkucaja srca fetusa otkriveno je da nerođene bebe različito reagiraju ako su izložene istoj priči ili dječjoj pjesmici mnogo puta kroz nekoliko tjedana u usporedbi s onim kada je prvi put čuju.
Otkucaji srca nerođene djece se smanjuju kada čuju poznate obrasce riječi, što pokazuje da ih to opušta. Još nevjerojatnije, mogu se sjetiti da su čuli određene riječi i onda kada postoji razmak od nekoliko tjedana između čitanja, pa čak i ako ih netko drugi čita4. Također ih mogu nastaviti prepoznavati nakratko kao novorođenčad. Dakle, redovitim čitanjem pjesmice ili priče “za laku noć” Vašem djetetu u utrobi, možete stvoriti prva sjećanja svoje bebe.
SLJEDEĆI KORACI
- Zašto ne biste tijekom trećeg tromjesečja odabrali omiljenu pjesmicu ili kratku priču i pokušali je pročitati naglas jednom
- Pronađite mirno mjesto, duboko udahnite i opustite se. Dokazano je da visoka razina stresa može utjecati na imunitet Vaše bebe5,6 tako da provođenje malo mirnog vremena u povezivanju s bebom može biti korisno na više načina.
- Ako čitanje bebi u trbuhu zaista nije za Vas, ne brinite, Vaša beba uči o Vašem glasu svaki put kada govorite, tako da će veza rasti prirodno.
- Pazite na promjene u ponašanju Vaše bebe. Zapamtite da će Vaša beba smatrati da je Vaš glas umirujući, stoga prije očekujte manje bebinih pokreta nego li više.
- Provjerite reagira li Vaša beba drugačije na niz različitih zvukova – pjevanje, na primjer, zvečku ili nečiji glas.
- Tata, braća i sestre također se mogu uključiti – morati će nježno prići blizu trbuhu kako bi bili sigurni da ih beba čuje.
- Graven SN, Browne JV. Auditory development in the foetus and infant. Newborn Infant Nurs Rev 2008;8(4):186-93.
- Abrams RM, Gerdhart KJ. The Fetus: The acoustic environment and physiological responses of the fetus. J Perinatol 2000;S20:30-5.
- Fifer WP, Moon CM. The role of mother’s voice in the organization of brain function in the newborn. Acta Paediatr Suppl 1994;397:86-93.
- DeCasper AJ et al. Fetal reactions to recurrent maternal speech. Infant Behav Dev 1994;17:159-64.
- Marques AH, Bjorke-Monsen AL, Teixeira AL, Silverman MN. Maternal stress, nutrition and physical activity: impact on immune function, CNS development and psychopathology. Brain Research. 2015;1617:28–46.
-
Vianna P, Bauer ME, Dornfeld D, Chies JAB. Distress conditions during pregnancy may lead to pre-eclampsia by increasing cortisol levels and altering lymphocyte sensitivity to glucocorticosteroids. Medical Hypotheses. 2011;77:188–91
Vianna P, Bauer ME, Dornfeld D, Chies JAB. Distress conditions during pregnancy may lead to pre-eclampsia by increasing cortisol levels and altering lymphocyte sensitivity to glucocorticosteroids. Medical Hypotheses. 2011;77:188–91
Zadnja revizija: 19.06.2016.
